Miriše li na novu 2008.? Kako pripremiti poduzeće prije nego što financiranje postane problem
Piše: Paško Karlo · Objavljeno 17. listopada 2026.

Kriza za poduzetnika ne počinje padom burze. Počinje kada kupac odgodi plaćanje, dobavljač zatraži predujam, a banka postroži uvjete kredita.
Zato zabrinutost oko financiranja umjetne inteligencije nije samo tema za tehnološke investitore. Iza velikih obećanja stoje stvarni dugovi i dugoročne obveze. Ako očekivana zarada izostane, gubitke snose ulagači i kreditori — a posljedice se mogu preliti na ostatak gospodarstva.
Ne možemo tvrditi da slijedi nova 2008. Možemo prepoznati poznate obrasce rizika i pripremiti poslovanje koje neće ovisiti o tome da sve ide po planu.
AI dugovi — nova tehnologija, poznato pitanje otplate
Podatkovni centri i računalna oprema zahtijevaju golema ulaganja. Dio budućih prihoda tek treba ostvariti i naplatiti, dok krediti i druge obveze već imaju rokove dospijeća.
Michael Burry, poznat po upozorenju na američko hipotekarno tržište prije krize 2008., propituje i kvalitetu iskazane dobiti AI infrastrukture. Njegova je tvrdnja da predugi procijenjeni vijek amortizacije opreme može uljepšavati rezultate: trošak se raspoređuje na više godina, godišnja dobit izgleda veća, ali dodatnog novca nema.
To je optužba, a ne utvrđena računovodstvena prijevara. No otvara važno pitanje: hoće li oprema dovoljno dugo i dovoljno profitabilno raditi da opravda ulaganje i otplati dug?
Tehnologija može uspjeti, a pojedina ulaganja u nju svejedno propasti. Upravo tu treba razlikovati poslovni potencijal AI-ja od financijske održivosti njegovih financijera.
Što podsjeća na 2008., a što još nedostaje za takvu usporedbu?
Sličnost je u oslanjanju na budući rast koji treba opravdati današnju zaduženost. Razlika je u tome što je 2008. problem zahvatio jezgru bankarskog sustava i prekinuo financiranje velikog dijela gospodarstva.
Da bi AI korekcija postala usporediva sistemska kriza, gubici bi se morali široko preliti među financijske institucije i njihove klijente. IMF upozorava na ranjivosti, ali istodobno ističe otpornost bankarskog sektora u cjelini u svojem ozbiljnom stresnom scenariju, uz slabije institucije.
Moguć put prelijevanja ipak je jasan: gubici povećavaju oprez kreditora i investitora, odgađaju se projekti, smanjuju narudžbe i usporava naplata dobavljačima. Poduzetnik ne mora pogoditi hoće li se taj scenarij ostvariti. Mora znati koliko je na njega osjetljiv.
Za poduzetnike u Splitu likvidnost ima i sezonski raspored
U Splitu i Dalmaciji mnoge djelatnosti izravno ili posredno ovise o turizmu, graditeljstvu, prijevozu i sezonskoj potrošnji. Godišnji prihod može izgledati dovoljan, a novca može nedostajati upravo kada dospijevaju obveze izvan glavne sezone.
Slabija potrošnja gostiju ili odgođena naplata izvedenih radova tada nisu samo pitanje manje dobiti. Mogu ugroziti podmirenje plaća, poreza i rata kredita.
Zato financijski plan treba pokazati kako poduzeće posluje u slabijim mjesecima, a ne samo koliko zaradi tijekom godine.
Kako nastaje manjak novca i bez pada prodaje
Zamislimo poduzeće koje mjesečno očekuje 100.000 eura uplata. Ukupne dospjele isplate iznose 90.000 eura, a početna rezerva na računu 30.000 eura.
Ako kupci pomaknu 50.000 eura uplata u sljedeći mjesec, poduzeće ima 80.000 eura na raspolaganju za 90.000 eura obveza.
Nedostaje 10.000 eura, iako prodaja nije nestala.
Ovo je pojednostavljen primjer novčanog toka, ne prikaz dobiti. Pokazuje zašto uredno poslovanje može doći pod pritisak samo zbog promjene rokova naplate. Ako se pridruže pad marže ili smanjenje kreditnog limita, problem raste.
Skup kredit smanjuje prostor za pogrešku
Poduzetnik ne dobiva statistički prosjek kamatne stope. Dobiva konkretnu ponudu prema bonitetu, osiguranju, namjeni i roku financiranja.
Ilustrativno, nominalna kamata od 8,5% na 200.000 eura nepromijenjene glavnice znači 17.000 eura godišnjih kamata, prije naknada i otplate glavnice. To nije tržišni prosjek ni konkretna bankovna ponuda. Uz otplatu glavnice mijenja se i iznos kamata.
No sama kamata nije dovoljna za usporedbu. Kratak rok otplate može stvoriti veći mjesečni pritisak nego skuplje, ali primjerenije strukturirano financiranje. Treba gledati ukupni trošak, dospijeća, poček, promjenjivost kamate i instrumente osiguranja.
Pet poteza prije problema s financiranjem
1. Napravite plan novčanog toka za 13 tjedana.
Po tjednima prikažite realno očekivane uplate i sve dospjele obveze. Ugovoreni posao nije isto što i novac na računu.
2. Testirajte nepovoljan scenarij.
Primjerice: prihod pada 20%, naplata kasni 30 dana, a kratkoročni limit nije obnovljen. To su pretpostavke za test, ne prognoza. Izračunajte kada i koliko novca nedostaje.
3. Uskladite rokove duga i ulaganja.
Provjerite otplaćuje li se investicija prije nego što stvara dovoljno gotovine. Razgovor o promjeni strukture duga pokrenite dok su obveze uredne.
4. Oslobodite novac iz poslovanja.
Smanjite spore zalihe, pratite dospjela potraživanja i razmotrite predujmove ili fazna plaćanja. Prodaja kupcu koji ne plaća nije zdrav rast.
5. Razlikujte korisnu investiciju od dodatnog tereta.
Ulaganje koje dokazivo smanjuje troškove može povećati otpornost. Novi kapacitet bez provjerene potražnje može učiniti suprotno.
HBOR, HAMAG-BICRO, obrtna sredstva i investicije — pitanja i odgovori
Mogu li HBOR i HAMAG-BICRO pomoći financirati i OBS i investicije?
HBOR krediti · HAMAG-BICRO jamstva — priprema financiranja i institucionalna podrška.
Da. HBOR nudi kreditne programe za obrtna sredstva i investicije, a HAMAG-BICRO kroz odgovarajuće programe nudi zajmove i jamstva za te namjene. Prije zahtjeva treba provjeriti otvorenost pojedinog programa, raspoloživa sredstva i prihvatljivost korisnika i troškova.
Kada razmatrati financiranje obrtnih sredstava?
Kada održivom poslovanju treba financirati tekuće potrebe, primjerice nabavu robe ili sirovina te razdoblje do naplate, prema pravilima programa. Privremeni manjak likvidnosti treba razlikovati od trajnog gubitka koji novi dug neće riješiti.
Kada razmatrati investicijski kredit?
Za dugoročna ulaganja poput opreme, modernizacije, poslovnih prostora ili digitalizacije. Projekt treba pokazati kako će stvarati novac za otplatu, uključujući nepovoljniji scenarij. Mogućnost kombiniranja s obrtnim sredstvima ovisi o odabranom programu.
Što omogućuje HAMAG-BICRO jamstvo?
Osigurava dio glavnice kredita banke ili HBOR-a i može olakšati financiranje kada nedostaje prihvatljivih instrumenata osiguranja. Nije bespovratna potpora, ne oslobađa poduzetnika otplate i ne jamči automatski nisku kamatu.
Može li se zatvoriti postojeći kredit?
Samo ako odabrani program izričito dopušta takvu namjenu. Financiranje OBS-a ili investicije ne podrazumijeva automatski pravo refinanciranja.
Što trebaju pripremiti poduzetnici u Splitu?
Financijske izvještaje, aktualne rezultate, pregled dugova i dospijeća, potraživanja i obveze te projekciju novčanog toka. Za investiciju trebaju i troškovnik, dinamika ulaganja i izvori vlastitih sredstava. Kod sezonskog poslovanja posebno je važan prikaz likvidnosti kroz cijelu godinu.
Pripremite financiranje prije nego što postane hitno
Pouka 2008. nije da svako tržišno upozorenje znači siguran slom. Pouka je da održivost treba provjeravati i u uvjetima u kojima naplata kasni, potražnja slabi i kredit nije lako dostupan.
Prvi korak zato nije uzeti novi kredit. Prvi korak je izračunati koliko novca poslovanju treba, kada mu treba i iz čega će ga vratiti.
Želite procijeniti mogućnosti financiranja svojeg poduzeća?
Pošaljite upit s kratkim opisom poslovanja, potrebnim iznosom i namjenom — obrtna sredstva ili investicija. Navedite postojeća zaduženja i rok u kojem su sredstva potrebna. Cilj početne procjene jest utvrditi što treba pripremiti i koje mogućnosti HBOR-a, HAMAG-BICRO-a ili bankovnog financiranja vrijedi razmotriti. Odluku o odobrenju donosi nadležni kreditor odnosno institucija.
SEE CAPITAL SHIELD