HBOR investicijski kredit ili kredit za obrtna sredstva — što vašem poslovanju zapravo treba?

Poduzetnik obično zna koji stroj, pogon ili proširenje želi. Problem počinje s neugodnijim pitanjima: koliko vlastitog novca treba uložiti, smije li već naručiti opremu, tko će financirati zalihe i plaće te iz čega će vraćati kredit ako projekt kasni?

Odgovori pokazuju treba li mu investicijski kredit, kredit za obrtna sredstva ili dobro složena kombinacija oba izvora.

1. Investicijski kredit — prvo zahtjev, onda investicija

Jedna od najskupljih pogrešaka događa se kada poduzetnik, želeći uhvatiti cijenu ili rok isporuke, uplati predujam, potpiše obvezujuću narudžbu ili započne radove prije podnošenja zahtjeva.

Kod programa na koje se primjenjuje pravilo o početku ulaganja, investicija ne smije započeti prije podnošenja zahtjeva. Prerano plaćeni računi, započeti radovi ili preuzete obvezujuće narudžbe mogu zato postati neprihvatljiv trošak. Točan trenutak i primjenjiva pravila uvijek treba provjeriti prema konkretnom programu i pravilima o državnim potporama.

Početak ulaganja nije samo plaćanje računa. Može ga činiti i početak građevinskih radova ili prva pravno obvezujuća narudžba odnosno ugovor zbog kojeg se od ulaganja više ne može jednostavno odustati.

Koliko HBOR može financirati?

Prema programu „Investicije privatnog sektora”, HBOR u pravilu može kreditirati do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a.

Ako investicija iznosi 1.000.000 eura bez PDV-a, kredit može pokriti do 750.000 eura. Preostalih najmanje 250.000 eura treba zatvoriti vlastitim ili drugim prihvatljivim izvorima.

Drugi programi mogu imati drukčiji intenzitet financiranja. Konstrukciju zato treba temeljiti na aktualnim uvjetima odabranog programa, a ne na pretpostavljenoj iznimci.

„Imamo vlastito učešće.” Dobro — ali gdje je taj novac?

Vlastito učešće nije redak u tablici. To je stvaran novac koji mora biti raspoloživ onda kada projekt dođe na naplatu.

Može dolaziti iz zadržane dobiti, kapitala vlasnika, dokapitalizacije, prodaje imovine ili drugog prihvatljivog izvora. No projekt može biti zatvoren na papiru, a društvo ostati bez novca za plaće, PDV i dobavljače. Zato se učešće i potrebna likvidnost moraju računati zajedno.

Iz čega ćete vraćati kredit?

Banka može uzeti hipoteku na nekretnini, zalog na opremi, zadužnicu ili dodatno jamstvo. Ali to nisu pravi izvori vraćanja kredita. Kredit se vraća iz novčanog toka.

Postojeće poslovanje i nova investicija moraju stvarati dovoljno novca za postojeće obveze, novi anuitet i normalno funkcioniranje društva.

• Kada će prihod stvarno biti naplaćen?
• Koliko će porasti troškovi zaposlenih, energije i dobavljača?
• Koliko društvo već plaća kredite i leasinge?
• Kada istječe poček i počinje puna otplata?
• Što se događa ako investicija kasni ili prodaja bude slabija od plana?

Ako projekt može vraćati kredit samo u najboljem scenariju iz Excela, još nije spreman.

Što ako projekt ima smisla, ali nema dovoljno kolaterala?

Nedostatak imovine za osiguranje kredita ne mora značiti kraj projekta. Tada treba provjeriti HAMAG-BICRO jamstvo koje, ovisno o važećem programu, vrsti ulaganja i statusu poduzetnika, može pokriti do 80% glavnice kredita.

Jamstvo banci ili HBOR-u smanjuje dio rizika i može pomoći kvalitetnom projektu kojem nedostaje kolateral. Ali jamstvo ne zamjenjuje izvor otplate, ne spašava projekt koji ne stvara dovoljno novca i ne oslobađa poduzetnika obveze vraćanja kredita.

2. Kredit za obrtna sredstva — jer stroj ne plaća plaće

Stroj je stigao, pogon je spreman ili hotel otvara vrata. Sada treba kupiti sirovinu, napuniti skladište, platiti ljude, energiju i dobavljače te izdržati do prve ozbiljne naplate. To su obrtna sredstva — OBS — i upravo se ona često podcijene.

OBS unutar investicijskog kredita

HBOR-ov program „Investicije privatnog sektora” može uključiti obrtna sredstva do 30% ugovorenog iznosa kredita.

Ako je ugovoreni kredit 750.000 eura, dio namijenjen OBS-u može iznositi najviše 225.000 eura, uz uvjete programa i obvezno dokazivanje namjenskog korištenja. To može biti dovoljno za pokretanje investicije, ali ne mora pokriti cijeli operativni ciklus društva.

Zaseban kredit za obrtna sredstva

Kada je potreba za OBS-om veća ili nije izravno vezana samo uz investiciju, treba razmotriti zaseban HBOR program za obrtna sredstva ili odgovarajući kredit poslovne banke.

Takvo financiranje može služiti za sirovine, robu, zalihe, plaće, dobavljače, sezonalnost te razdoblje između isporuke i naplate računa.

Nije isto treba li društvu novac za zdrav rast ili pokušava kreditom pokriti gubitke koji se stalno ponavljaju. Kredit za OBS ima smisla kada financira jasan poslovni ciklus iz kojeg će se i vratiti. Ako novac samo zatvara staru rupu, a svaki mjesec stvara novu, problem nije u iznosu kredita nego u poslovnom modelu.

Iz čega se vraća OBS kredit?

Investicijski kredit vraća se kroz dulje razdoblje iz poslovnog novčanog toka. OBS kredit obično se vraća iz kraćeg ciklusa: prodaje zaliha, naplate potraživanja, sezonskog prihoda ili ugovorenog posla.

Zato za OBS moramo znati koliko traje nabava, proizvodnja, prodaja i naplata; koliko je novca stalno vezano u zalihama i potraživanjima; kasne li kupci; kada nastaje najveći manjak likvidnosti te iz koje će se konkretne naplate kredit vratiti.

Kada poduzetnik kaže: „Treba mi 300.000 eura OBS-a”, pravo pitanje nije može li taj iznos dobiti, nego zašto mu treba, koliko dugo i iz kojeg će ga priljeva vratiti.

Investicijski kredit i OBS moraju biti jedna priča

Najskuplji novac nije nužno onaj s najvećom kamatom. Najskuplji je novac kojeg nema kada ga poduzetnik najviše treba.

Zato se investicijski kredit i OBS ne planiraju odvojeno. Dobra konstrukcija mora odgovoriti na cijeli put:

• koliko vrijedi investicija i koliko financira HBOR
• koliko iznosi vlastito učešće
• koliko OBS-a treba do stabilnog poslovanja
• kada će projekt početi stvarati prihod
• iz čega se vraća svaki kredit
• treba li uključiti HAMAG-BICRO jamstvo
• što se događa ako projekt kasni

Ako jedan odgovor nedostaje, konstrukcija još nije zatvorena.

Kako SEE Capital Shield slaže financijsku konstrukciju?

U SEE Capital Shieldu ne ispunjavamo samo obrazac za kredit.

Najprije utvrđujemo treba li poduzetniku investicijski kredit, OBS ili kombinacija oba izvora. Zatim računamo stvarno vlastito učešće, provjeravamo izvore vraćanja, pripremamo projekcije i dokumentaciju te uključujemo HAMAG-BICRO jamstvo kada ono projektu može otvoriti vrata.

Cilj nije samo dobiti odobrenje. Cilj je da investicija bude završena, da poslovanje ostane likvidno i da se kredit može vraćati bez svakodnevnog gašenja požara.

Jer odobren kredit nije uspješan projekt. Uspješan projekt je onaj koji nakon odobrenja može normalno živjeti.